Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur.
Contact us now +1128 5255 8454
support@elated-themes.com

Instagram Feed

AUTORI 

MILORAD MIĆA NIKOLIĆ
milorad_mica_nikolic

Bio je kompozitor, instrumentalista, aranžer i pevač narodne muzike.
Rođen je 21. aprila 1958. godine u Šapcu. Bio je prvi solista orguljaš u Evropi.
Autor je mnogih pesama i hitova narodne muzike, a među najpoznatijima su
“Lepotica grada” (Šaban Šaulić), “Kako mi nedostaješ” (Haris Džinović),
“Ti, ona i ja” (Snežana Đurišić), “Srećo moja, moje zlato” (Vida Pavlović).
Njegov orkestar je svirao i pratio Šabana Šaulića dugo godina.
Umro je u Beogradu 4. aprila u 2018. godine.

MILORAD MIĆA NIKOLIĆ

milorad_mica_nikolic

Bio je kompozitor, instrumentalista, aranžer i pevač narodne muzike.
Rođen je 21. aprila 1958. godine u Šapcu. Bio je prvi solista orguljaš u Evropi.
Autor je mnogih pesama i hitova narodne muzike, a među najpoznatijima su
“Lepotica grada” (Šaban Šaulić), “Kako mi nedostaješ” (Haris Džinović),
“Ti, ona i ja” (Snežana Đurišić), “Srećo moja, moje zlato” (Vida Pavlović).
Njegov orkestar je svirao i pratio Šabana Šaulića dugo godina.
Umro je u Beogradu 4. aprila u 2018. godine.

MIODRAG M. ILIĆ - MILE BAS
mile_bass

Rođen je u Leskovcu, 24. januara 1951. godine.
Basista, tekstopisac, kompogitor, aranžer i osnivač orkestra i diskografske
kuće Južni vetar.
Južni vetar na čelu sa Miletom Basom napravio je revoluciju u narodnoj muzici,
petorka sa kojom je nastupao bili su Sinan Sakić, Šemsa Suljaković,
Dragana Mirković, Kemal Malovčić i Mile Kitić.

MIODRAG M. ILIĆ - MILE BAS

mile_bass

Rođen je u Leskovcu, 24. januara 1951. godine.

Basista, tekstopisac, kompogitor, aranžer i osnivač orkestra i diskografske kuće Južni vetar.

Južni vetar na čelu sa Miletom Basom napravio je revoluciju u narodnoj muzici, petorka sa kojom je nastupao bili su Sinan Sakić, Šemsa Suljaković, Dragana Mirković, Kemal Malovčić i Mile Kitić.

DRAGAN ALEKSANDRIĆ
dragan_aleksandric

Kompozitor i aranžer narodnih pesama i kola.
Rođen je u Brogradu, 7. juna 1949. godine.
U svojoj karijeri Dragan Aleksandrić je napisao hiljade kompozicija za gotovo sva velika imena narodne muzike bivše SFRJ, komponovao narodna kola i bio aranžer kompozicija svojih kolega kompozitora. Sa svojim orkestrima je pratio pevače na koncertima širom Jugoslavije.
Dobitnik je brojnih nagrada stručnih žirija i publike na brojnim festivalima i takmičenjima u zemlji i inostranstvu, kao i zahvalnica i priznanja za doprinos na polju kulturnih delatnosti i za humanitarni rad.

DRAGAN ALEKSANDRIĆ

dragan_aleksandric

Kompozitor i aranžer narodnih pesama i kola.
Rođen je u Brogradu, 7. juna 1949. godine.
U svojoj karijeri Dragan Aleksandrić je napisao hiljade kompozicija za gotovo sva velika imena narodne muzike bivše SFRJ, komponovao narodna kola i bio aranžer kompozicija svojih kolega kompozitora. Sa svojim orkestrima je pratio pevače na koncertima širom Jugoslavije.
Dobitnik je brojnih nagrada stručnih žirija i publike na brojnim festivalima i takmičenjima u zemlji i inostranstvu, kao i zahvalnica i priznanja za doprinos na polju kulturnih delatnosti i za humanitarni rad.

DOBRIVOJE DOCA IVANKOVIĆ
dobivoje_doca_ivankovic

Rođen je 13. marta 1935. godine u Stepojevcu. Počeo je da komponuje krajem 60-ih godina, i napravio neke od najpoznatihij pesama narodne muzike.
Doca Ivanković jedan je od najvećih autora svih vremena, kompozitor, tekstopisac, producent i muzički urednik.
Zahvaljujući njemu, mnoga proslavljena imena narodne muzike našla su svoje mesto pod estradnom nebom. Umro je 16. maja 1998. godine u svojoj rodnoj kući u Stepojevcu.
Dobrovoje Doca Ivanković :  “Cvetak zanovetak”, “Svrati, reče čovek”, “Uzmi sve što ti život pruža”, “Zašto mi srce rani”, “Snegovi beli opet veju”,”Dva prstena, dva svedoka”.

DOBRIVOJE DOCA IVANKOVIĆ

dobivoje_doca_ivankovic

Rođen je 13. marta 1935. godine u Stepojevcu. Počeo je da komponuje krajem 60-ih godina, i napravio neke od najpoznatihij pesama narodne muzike.
Doca Ivanković jedan je od najvećih autora svih vremena, kompozitor, tekstopisac, producent i muzički urednik.
Zahvaljujući njemu, mnoga proslavljena imena narodne muzike našla su svoje mesto pod estradnom nebom. Umro je 16. maja 1998. godine u svojoj rodnoj kući u Stepojevcu.
Dobrovoje Doca Ivanković :  “Cvetak zanovetak”, “Svrati, reče čovek”, “Uzmi sve što ti život pruža”, “Zašto mi srce rani”, “Snegovi beli opet veju”,”Dva prstena, dva svedoka”.

RALE I MARIJA ĆAJIĆ
rale_i_marija_cajic

Ratko – Rale Ćajić (Slavkovica kod Ljiga, 15. april 1944 — Beograd, 4. novembar 2008) bio je srpski kompozitor i pevač. Sa svojom ženom Marijom bio je jedan od najuspešnijih autorskih tandema jugoslovenskog folka.
Rale Ćajić je započeo karijeru krajem sedamdesetih godina. Tada je otpevao duet sa Marijom Beširević, veliki hit Borisa Bizetića „Nisi znala da te volim“. Sa svojom suprugom Marijom snima prvi solistički album „Nije lako druže moj“. Te 1986. godine sa pesmom „Nije lako druže moj“ pobeđuje na sarajevskom festivalu folka „Ilidža“.
Komponovali su pesme za Ljubu Aličića, Lepu Brenu, Halida Muslimovića, Biljanu Jevtić…
Poznati su njihovi veliki hitovi: „Samo ona može u život da me vrati“ (pevao Ljuba Aličić i pobedili su na festivalu “MESAM“ 1986.), „Plačite sa mnom jesenje kiše”, „Jugoslovenka”, „Boli me uvo za sve“, „Putuj, putuj, srećo moja“, „Učini bar jedan pogrešan korak“, „Kunem se i narodu i Bogu“, „Proklet da je ovaj život“, „Dajte ciganima stare violine“, „Ti ne ličiš ni na jednu“ i druge. Rale Ćajić je preminuo 2008. godine u Beogradu.

RALE I MARIJA ĆAJIĆ

rale_i_marija_cajic

Ratko – Rale Ćajić (Slavkovica kod Ljiga, 15. april 1944 — Beograd, 4. novembar 2008) bio je srpski kompozitor i pevač. Sa svojom ženom Marijom bio je jedan od najuspešnijih autorskih tandema jugoslovenskog folka.
Rale Ćajić je započeo karijeru krajem sedamdesetih godina. Tada je otpevao duet sa Marijom Beširević, veliki hit Borisa Bizetića „Nisi znala da te volim“. Sa svojom suprugom Marijom snima prvi solistički album „Nije lako druže moj“. Te 1986. godine sa pesmom „Nije lako druže moj“ pobeđuje na sarajevskom festivalu folka „Ilidža“.
Komponovali su pesme za Ljubu Aličića, Lepu Brenu, Halida Muslimovića, Biljanu Jevtić…
Poznati su njihovi veliki hitovi: „Samo ona može u život da me vrati“ (pevao Ljuba Aličić i pobedili su na festivalu “MESAM“ 1986.), „Plačite sa mnom jesenje kiše”, „Jugoslovenka”, „Boli me uvo za sve“, „Putuj, putuj, srećo moja“, „Učini bar jedan pogrešan korak“, „Kunem se i narodu i Bogu“, „Proklet da je ovaj život“, „Dajte ciganima stare violine“, „Ti ne ličiš ni na jednu“ i druge. Rale Ćajić je preminuo 2008. godine u Beogradu.

LJUBO KEŠELJ
ljubo_keseslj

Rođen je 1950. godine u Sarajevu.
Kada je imao osam godina, otac mu je kupio harmoniku, prepoznavši njegovu ljubav prema muzici i pesmi.
Prvu singlicu „Alma, ti si moja” snimio je 1968. godine. Na kafanskim svirkama pratio je mnoga velika pevačka imena – Zaima Imamovića, Bebu Selimović, Novicu Negovanovića, Zoricu Brunclik, Vidu Pavlović, Hanku Paldum, Azeminu Grbić, Harisa Džinovića i mnoge druge. Komponovao je velike hitove kao što su „Žena prijatelja mog” i „Pišite majci, sinovi moji”.
Na nagovor poznatog pevača Mehe Puzića počeo je da snima pesme, a Ljubin prvi singl bio je „Što mi pružaš ruku na rastanku” i „Svud se dičim što na baba ličim” iz 1978. godine. Nakon toga su se ređali veliki hitovi poput „Ja vragolan i moj deda”, „Nisi sejo list bez gore”, „Sirotani” , koji su imali zapažen uspeh kod publike.

LJUBO KEŠELJ

ljubo_keseslj

Rođen je 1950. godine u Sarajevu.
Kada je imao osam godina, otac mu je kupio harmoniku, prepoznavši njegovu ljubav prema muzici i pesmi.
Prvu singlicu „Alma, ti si moja” snimio je 1968. godine. Na kafanskim svirkama pratio je mnoga velika pevačka imena – Zaima Imamovića, Bebu Selimović, Novicu Negovanovića, Zoricu Brunclik, Vidu Pavlović, Hanku Paldum, Azeminu Grbić, Harisa Džinovića i mnoge druge. Komponovao je velike hitove kao što su „Žena prijatelja mog” i „Pišite majci, sinovi moji”.
Na nagovor poznatog pevača Mehe Puzića počeo je da snima pesme, a Ljubin prvi singl bio je „Što mi pružaš ruku na rastanku” i „Svud se dičim što na baba ličim” iz 1978. godine. Nakon toga su se ređali veliki hitovi poput „Ja vragolan i moj deda”, „Nisi sejo list bez gore”, „Sirotani” , koji su imali zapažen uspeh kod publike.

RADE VUČKOVIĆ
rade_vuckovic

Rođen je u Kuršumliji. Sa 19 godina upisao je Muzičku akademiju u Beogradu.
Susret sa Borisom Bizetićem bio je presudan za Radetovu karijeru, početkom sedamdesetih. Bizetić je tada radio sa Mikijem Jevremovićem, ali je Radetu ponudio da otpeva njegovu pesmu: „Tako je plakala Isidora“. Za kratko vreme ploča je prodata u više od 400.000 primeraka.
Sve dok nije upoznao harmonikaša Budimira Bucu Jovanovića, koji je komponovao za Šabana Šaulića, Vučković se bavio zabavnom kafanskom muzikom. Njegove prve kompozicije u duhu narodne muzike su postale veliki hitovi. Najpoznatije pesme je uradio za Šabana Šaulića ali i za mnoge druge pevače: „Kako si majko, kako si oče“, „Dođi da ostarimo zajedno“, „S namerom dođoh u veliki grad“, „Dva galeba bela“, „Sneg je opet, Snežana“, „Sanela“, „Danima te čekam“, „Šumadijo, ko bi tebe ostavio“, „Rado, lepa Rado“ i „Nisam te se nagledao“. Komponovao je više od dve hiljade pesama, od toga samo za Šabana Šaulića više od stotinu. Sarađivao je između ostalih sa pevačima kao što su: Zoran Kalezić, Snežana Đurišić, Mitar Mirić, Džej Ramadanovski, Vida Pavlović, Dobrivoje Topalović, Ipče Ahmedovski, Ljuba Aličić…

RADE VUČKOVIĆ

rade_vuckovic

Rođen je u Kuršumliji. Sa 19 godina upisao je Muzičku akademiju u Beogradu.
Susret sa Borisom Bizetićem bio je presudan za Radetovu karijeru, početkom sedamdesetih. Bizetić je tada radio sa Mikijem Jevremovićem, ali je Radetu ponudio da otpeva njegovu pesmu: „Tako je plakala Isidora“. Za kratko vreme ploča je prodata u više od 400.000 primeraka.
Sve dok nije upoznao harmonikaša Budimira Bucu Jovanovića, koji je komponovao za Šabana Šaulića, Vučković se bavio zabavnom kafanskom muzikom. Njegove prve kompozicije u duhu narodne muzike su postale veliki hitovi. Najpoznatije pesme je uradio za Šabana Šaulića ali i za mnoge druge pevače: „Kako si majko, kako si oče“, „Dođi da ostarimo zajedno“, „S namerom dođoh u veliki grad“, „Dva galeba bela“, „Sneg je opet, Snežana“, „Sanela“, „Danima te čekam“, „Šumadijo, ko bi tebe ostavio“, „Rado, lepa Rado“ i „Nisam te se nagledao“. Komponovao je više od dve hiljade pesama, od toga samo za Šabana Šaulića više od stotinu. Sarađivao je između ostalih sa pevačima kao što su: Zoran Kalezić, Snežana Đurišić, Mitar Mirić, Džej Ramadanovski, Vida Pavlović, Dobrivoje Topalović, Ipče Ahmedovski, Ljuba Aličić…

MIŠA MIJATOVIĆ
misa_mijatovic

Miloš Miša Mijatović (Guberevac, kod Sopota, 1959) srpski je kompozitor i virtuoz na harmonici.
Mijatović je jedan od najuspešnijih jugoslovenskih i srpskih kompozitora sa više od 1.200 pesama i oko trideset instrumentala. Bio je apsolutni pobednik festivala Prva harmonika Jugoslavije u Sokobanji 1980. godine.
Komponovao je velike hitove narodne muzike, kao što su Imena mi mog, Pričaj mi, pričaj i Isplači se (Snežana Đurišić), Svađalice moja mala (Marinko Rokvić), Manastir i Niz vene mi tiho tečeš (Mira Škorić), Nek’ mi bude zadnja čaša (Haris Džinović), Muke moje (Zorica Brunclik), Hej, suzo moja i Tebi za ljubav (Radiša Urošević), Kraj nogu ti mrem (Vesna Zmijanac) i mnoge druge.

MIŠA MIJATOVIĆ

misa_mijatovic

Miloš Miša Mijatović (Guberevac, kod Sopota, 1959) srpski je kompozitor i virtuoz na harmonici.
Mijatović je jedan od najuspešnijih jugoslovenskih i srpskih kompozitora sa više od 1.200 pesama i oko trideset instrumentala. Bio je apsolutni pobednik festivala Prva harmonika Jugoslavije u Sokobanji 1980. godine.
Komponovao je velike hitove narodne muzike, kao što su Imena mi mog, Pričaj mi, pričaj i Isplači se (Snežana Đurišić), Svađalice moja mala (Marinko Rokvić), Manastir i Niz vene mi tiho tečeš (Mira Škorić), Nek’ mi bude zadnja čaša (Haris Džinović), Muke moje (Zorica Brunclik), Hej, suzo moja i Tebi za ljubav (Radiša Urošević), Kraj nogu ti mrem (Vesna Zmijanac) i mnoge druge.

ZORAN STARČEVIĆ
zoran_starcevic

Zoran Starčević, gitarista. Rođen je 1958. godine.Napisao je veliki broj pesama i instrumentalnih kompozicija baziranih na tradicionalnoj muzici Srbije i Balkana. Snimio je oko 600 pesama koje izvode najpoznatiji pevači iz Srbije i stotinak instrumentalnih kompozicija na 10 solo albuma. Sa sinovima Nikolom i Željkom formirao je akustični sastav ”Trio balkanske žice”.
Komponuje, snimio je i izvodi više vrsta muzike: akustičnu gitarsku muziku, instrumentalni balkanski gitarski-rok, a piše i pesme bazirane na tradiciji Srbije i čitavog Balkana. Njegova muzika je mešavina tradicionalne istočne etno muzike, sa elementima zapadne-rok muzike, improvizacije i moderne muzike.

ZORAN STARČEVIĆ

zoran_starcevic

Zoran Starčević, gitarista. Rođen je 1958. godine.Napisao je veliki broj pesama i instrumentalnih kompozicija baziranih na tradicionalnoj muzici Srbije i Balkana. Snimio je oko 600 pesama koje izvode najpoznatiji pevači iz Srbije i stotinak instrumentalnih kompozicija na 10 solo albuma. Sa sinovima Nikolom i Željkom formirao je akustični sastav ”Trio balkanske žice”.
Komponuje, snimio je i izvodi više vrsta muzike: akustičnu gitarsku muziku, instrumentalni balkanski gitarski-rok, a piše i pesme bazirane na tradiciji Srbije i čitavog Balkana. Njegova muzika je mešavina tradicionalne istočne etno muzike, sa elementima zapadne-rok muzike, improvizacije i moderne muzike.

NOVICA UROŠEVIĆ
novica_urosevic

Rodjen je u selu Drmnu kraj Požarevca, 5. maj 1945. bio je srpski kompozitor i pevač narodne muzike. Bio je poznat i kao Ujka Nole.
Prvu ploču Dve crvene ruže objavio je za Diskos 1969. godine. Kao pevač, snimio je četrnaest singl-ploča i pet albuma. Najpoznatije pesme u njegovom izvođenju su: Gde si život potrošio, Ustaj, sine, zora je, Moj drug i ja…
Komponovao je mnoge hitove narodne muzike, a neki od pevača sa kojima je sarađivao su: Šaban Šaulić, Mitar Mirić, Zorica Brunclik, Dragana Mirković, Jašar i Ipče Ahmedovski, Šeki Turković, Jasmin Muharemović, Nedeljko Bajić Baja…
Krajem osamdesetih bio je jedan od najtiražnijih kompozitora. Ploče, kasete i cd-ovi sa njegovim pesmama prodati su nekoliko desetina miliona primeraka.
Umro je u Beogradu, 11. novembra 2009. godine

NOVICA UROŠEVIĆ

novica_urosevic

Rodjen je u selu Drmnu kraj Požarevca, 5. maj 1945. bio je srpski kompozitor i pevač narodne muzike. Bio je poznat i kao Ujka Nole.
Prvu ploču Dve crvene ruže objavio je za Diskos 1969. godine. Kao pevač, snimio je četrnaest singl-ploča i pet albuma. Najpoznatije pesme u njegovom izvođenju su: Gde si život potrošio, Ustaj, sine, zora je, Moj drug i ja…
Komponovao je mnoge hitove narodne muzike, a neki od pevača sa kojima je sarađivao su: Šaban Šaulić, Mitar Mirić, Zorica Brunclik, Dragana Mirković, Jašar i Ipče Ahmedovski, Šeki Turković, Jasmin Muharemović, Nedeljko Bajić Baja…
Krajem osamdesetih bio je jedan od najtiražnijih kompozitora. Ploče, kasete i cd-ovi sa njegovim pesmama prodati su nekoliko desetina miliona primeraka.
Umro je u Beogradu, 11. novembra 2009. godine

NAZIF GLJIVA
nazif_gljiva

Rodjen je 28. avgusta 1949. godine u Ilijašu.
Kao dečak je igrao fudbal. Jedno vreme je igrao u pionirima Železničara, a sa šesnaest godina odlazi u internat.
Za Halida Bešlića je uradio deset albuma. 1984. godine je za njega u Skenderiji uradio koncert „Neću, neću dijamante“ .
2016. godine je izdao knjigu „Tuga i sreća zlatnih kočija“ u kojoj je na oko 200 stranica sažet deo njegovog života i dela. Sam Gljiva za knjigu kaže da to nije samo knjiga o njegovom životu, nego knjiga o sarajevskoj pop-rock sceni, sevdah školi i Sarajevu.
Beograđanko mala” je napisao u sobi hotela “Metropol”, gde je godinama imao zakupljen ceo sprat, “kao estradni ambasador Bosne u Srbiji”. Slutio je šta se sprema u bivšoj Jugi i poručio “Vraćam se majci u Bosnu”.

NAZIF GLJIVA

nazif_gljiva

Rodjen je 28. avgusta 1949. godine u Ilijašu.
Kao dečak je igrao fudbal. Jedno vreme je igrao u pionirima Železničara, a sa šesnaest godina odlazi u internat.
Za Halida Bešlića je uradio deset albuma. 1984. godine je za njega u Skenderiji uradio koncert „Neću, neću dijamante“ .
2016. godine je izdao knjigu „Tuga i sreća zlatnih kočija“ u kojoj je na oko 200 stranica sažet deo njegovog života i dela. Sam Gljiva za knjigu kaže da to nije samo knjiga o njegovom životu, nego knjiga o sarajevskoj pop-rock sceni, sevdah školi i Sarajevu.
Beograđanko mala” je napisao u sobi hotela “Metropol”, gde je godinama imao zakupljen ceo sprat, “kao estradni ambasador Bosne u Srbiji”. Slutio je šta se sprema u bivšoj Jugi i poručio “Vraćam se majci u Bosnu”.

rfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-sliderfwbs-slide